Napuštene životinje Volonteri WagWag

[appbox appstore ]Problem sa kojim se suočava naša planeta su milioni napuštenih mačaka Rješavanje ovog problema može biti ogromno, i za mnoge ljude teško i emocionalno pitanje. Neke grupe i pojedinci zagovornici su metoda uhvati-steriliši-vrati, u kojima se mačke (koje su često prilično pitome, za razliku od divljih ili nesocijalizovanih) sterilišu, a zatim puštaju na otvoreno, umjesto da se šalju u prihvatilišta za životinje. Ali, iskustva organizacije PETA, koja uključuju bezbroj incidenata u kojima su mačke doživjele veliku i dugotrajnu patnju i umirale u agoniji jer su bile prisiljene da se same snalaze na otvorenom, dovela su nas do pitanja Da li su te metode najbolje za mačke?

Napuštene mačke ne umiru od starosti. Visoko zarazne bolesti su uobičajene, kao i zaražene ubodne rane, slomljene kosti, infekcije urinarnog trakta, unutrašnje povrede, napadi drugih životinja, ili okrutnih ljudi, automobilske nesreće, vremenske nepogode, ili drugi teški životni uslovi, traženje hrane, i na sve to smatraju se kao smetnja, iako nisu krive za to. Štaviše, mačke lutalice, bez obzira na to koliko su dobro hranjene, svake godine terorišu i ubiju milijarde ptica i malih sisara koji nisu spremni da se suprostave mačkama predatorima.

Svjedočeći, iz prve ruke, mnogim jezivim sudbinama napuštenih mačaka, PETA vjeruje da idealno rješenje leži u sprječavanju beskućništva mačaka, usvajanjem i sprovođenjem snažnih zakona o odgovornom starateljstvu, uključujući zahtjeve u kojima će mačke (i psi) biti sterilisani i kastrirani, licencirani i mikročipovani i držani u zatvorenom prostoru ili bezbijedno smješteni na imanju njihovog staratelja. Mačke lutalice moraju i zaslužuju da budu dovedene u zatvorene prostorije, ili odvedene u prihvatiliša za životinje, gdje su bezbijedne i na toplom, i imaju priliku da budu usvojene u domove pune ljubavi.

Svaka situacija je drugačija, ali nikada nije prihvatljivo hraniti mačke bez pružanja medicinske njege, vakcinacije i sterilizacije. Samo hranjenje dovodi do toga da se mačke nađu u opasnoj situaciji, te da se dodatno razmnožavaju, što može dovesti do tragičnih posljedica; bespotrebnu patnju i preranu smrt miliona životinja svake godine.

Izvor: Pexels

Ako ste utvrdili da imate vremena i resursa za pravilno zbrinjavanje kolonije nesocijalizovanih (divljih) mačaka, i ako su mačke na sigurnom mjestu (što podrazumijeva de je temperatura umjerena i da su bezbijedne u zatvorenom prostoru), molimo vas da se pridržavate sljedećih upustava.

Briga o koloniji napuštenih (divljih) mačaka

Odgovornost njegovatelja napuštenih mačaka uključuje da sve mačke budu bezbijedno smještene na imanju gdje su dobrodošle, po mogućnosti vašem. Prije nego što počnete da vodite brigu o mačkama na tuđem imanju, važno je da dobijete pismenu dozvolu za to, i da imate razrađen plan kako i šta da radite u slučaju da se imanje prodaje nekome ko ne želi da mačke tamo borave, ili ako se vlasnik imanja predomisli.

Sve mačke moraju biti humano uhvaćene, sterilisane, vakcinisane, snadbjevene svježom vodom i hranom u sanitarnoj stanici za hranjenje, imati pristup skloništu koje je opremljeno kutijama za smeće (po jednoj mački), treba da se čiste dva puta dnevno i da se mačke liječe od bolesti i povreda. Kolonija napuštenih mačaka, kojom se pravilno upravlja, ne prelazi broj životinja koje su zakonski dozvoljene u bilo kom prebivalištu u jurisdikciji u kojoj se nalazi, nije veća od one za koju njegovatelj može da se brine, zdrava je i stabilna, tj. ne rađaju se novi mačići. U kolonije treba dodati samo divlje mačke dok o pitomim mačkama treba brinuti samo u zatvorenom prostoru, udomiti ih, ili odvesti u skloništa gdje imaju priliku da se ponovo spoje sa svojim starateljima, ili usvoje u domove pune ljubavi prema mačkama.

Izvor: Pixabay

Zdravlje

Pronađite veterinara koji može biti donekle fleksibilan- divlje mačke se ne pojave svaki put u Uzmite u obzir troškove svake nove mačke; sterilizaciju/kastraciju, potpuni pregled, čišćenje ušiju i zuba, testiranje mačje leukemije, side, vakcinaciju, kao i tekuće troškove redovnih veterinarskih pregleda, stomatologije, vakcinacije i mjesečnu oralnu kontrolu buha (obavezno koristite samo lijekove u kojima je jasno naznačeno da su za oralnu primjenu).

Mačke koje su pozitivne na leukemiju (FeLV) i AIDS (FIV), moraju biti izolovane od nezaraženih mačaka, da ne bi došlo do zaraze. Ako odlučite da ih držite u izolaciji, imajte na umu da zahtjevaju pomno praćenje i značajna finansijska sredstva. Ove infekcije mogu uzrokovati progresivno pogoršanje zdravlja mačke. Bolni simptomi često uključuju gubitak apetita, progresivni gubitak težine, upornu groznicu, infekcije desni i usta, infekcije bešike, kože i gornjih disajnih puteva, upornu dijareju, napade i druge neurološke poremećaje i različita stanja oka. Studija je pokazala da je skoro četvrtina divljih mačaka u jednoj zajednici pozitivna na jednu, ili obe smrtonosne infekcije.

Planirajte svoj budžet u zavisnosti od starosti, zdravlja i broja mačaka u koloniji. Budite sigurni da možete pokriti dnevne i rutinske troškove, pored neočekivanih troškova za liječenje povreda i bolesti. Lokalna skloništa za životinje i klinike za sterilizaciju/kastraciju mogu pomoći jeftinim operacijama i iznajmljivanju transportera.

Ako primijetite mačke čije su se ponašanje, ili navike u ishrani promijenile, letargične su, ili imaju tupe oči, tupu i/ili matiranu dlaku, ili iscjedak iz nosa ili očiju, znajte da su to svi pokazatelji lošeg zdravlja. Uhvatite ih i odvedite veterinaru. Ovo vam može pomoći da unaprijed napravite plan, kako bi vam veterinar mogao dati lijekove za manje zdravstvene probleme.

Budite organizovani. Vodite veterinarsku evidenciju i fotografišite svaku mačku, pratite sve probleme koje su imale i vodite spisak onih kojima je još uvijek potrebna sterilizacija. Obaranje ušiju (uklanjanje četvrtine inča od vrha lijevog uha, koje je izvršio veterinar tokom operacije sterilizacije) omogućiće vam da identifikujete one koje su sterilisane. Sve mačke treba mikročipovati, kako bi se osigurala odgovarajuća identifikacija u slučaju zdravstvene krize, ili drugog hitnog slučaja.

Sa nesocijalizovanim domaćim životinjama koje zavise od vas, za svaku njihovu potrebu i sigurnost, od kritičkog je značaja da imate plan za osiguranje sigurnosti mačaka, u slučaju prirodne katastrofe, ili u slučaju da vam se nešto dogodi. Ovo je još jedan razlog zašto je držanje svih mačaka u zatvorenom prostoru tako važno.

Izvor: Pexels

Hrana i voda

Hranite mačke na suhom, zaštićenom mjestu, ili im napravite natkrivenu stanicu za hranjenje. Stanicu za hranjenje locirajte dalje od mjesta za spavanje i uklanjanje otpada. Hranite, otprilike, 5,5 unci konzervirane hrane za mačke i 2 unci suhe hrane po mački, svaki dan po mački, i povećajte tu količinu tokom hladnog vremena. Ako hrana nestane za 15 minuta, možda ćete morati povećati obroke. Ako nakon sat vremena ostane hrane, smanjite obroke. Da biste spriječili greške, podmažite spoljni dio činije uljem za kuhanje. Uklonite nepojedenu hranu i svakodnevno čistite stanicu za hranjenje, kako biste izbjegli privlačenje drugih divljih životinja. Čista i pitka voda uvijek mora biti obezbijeđena i dostupna mačkama.

Ako iz nekog razloga morate biti odsutni, pronađite pouzdanog komšiju, prijatelja, ili člana porodice koji će vas zamijeniti. Opasno je i neodgovorno (i može biti smrtonosno) ostavljati mačke bez nadzora, nekoliko dana, sa velikom činijom hrane, bilo da su unutra ili napolju. Foto; Pexels[/caption]

Izvor: Pexels

Sklonište

Divlje mačke genetski su identične mačkama koje žive u našim domovima i nisu otpornije na niske temperature od naših kućnih mačaka. Okrutno je držati mačke u ograđenim prostorima. Ovo isključivo ne važi za otvorene prostore gdje vlada oštra klima (temperatura ispod nule). Čak i u blagim područjima, mačke žele sigurna, zatvorena skloništa, u koja se mogu sakriti ako se osjećaju ranjivo, i pobjeći od vjetra i kiše. Skloništa moraju biti vodootporna, otporna na vjetar, blago uzdignuta od tla i izolovana. Sklonište treba napuniti slamom od 1/3 do 1/2 (ne sijenom). Nemojte koristiti ćebad ili tepihe, jer zadržavaju vlagu. Mijenjajte slamu nekoliko puta godišnje (po potrebi i čišćenje) i poprskajte spoljašnju stranu skloništa netoksičnim sredstvom za suzbijanje buha. Skloništa postavite na mjesta zaštićena od vjetra. Držite ulaze u skloništa čistim, kako mačke ne bi ostale zarobljene.

Vanjske ograde moraju biti opremljene zasjenjenim područjima (posebno ljeti), i trebale bi uključivati šetališta na različitim nivoima; skrivene kutije, ležaljke, viseće mreže i još mnogo toga, kako bi se spriječila dosada.

Mačke koje žive u područjima gdje vlada zima, moraju biti opremljene grijanom štalom, ili drugom uslovnom konstrukcijom u koju mogu pobjeći od hladnoće i snijega. Takva skloništa treba opremiti kutijama za smeće (jedna po mački), koja se čiste dva puta dnevno.

Izvor: Pexels

 

30 мар, 2023

Dr Dejan Vujanić za WagWag: „U ranoj mladosti sam osjetio potrebu da pomažem životinjama“

U ovom blogu imamo čast predstaviti intervju s jednim od najiskusnijih i najrenomiranijih veterinara u Banjaluci – Dejanom Vujanićem, DVM-om, specijalistom uže specijalnosti iz oblasti bolesti pasa i mačaka.
Dr Vujanić radi u jednoj od najpoznatijih veterinarskih ambulanti u gradu – BL Vet, koja je opremljena najmodernijom tehnologijom i ima stručni tim veterinara spremnih pomoći u svakom trenutku.

Read More
10 нов, 2022

FIP je izlječiv!

Šta je FIP? Zarazni peritonitis mačaka (engl. Feline infectious peritonitis, FIP)  je virusna zarazna bolest uzrokovana mutiranim sojem mačjeg koronavirusa. Najčešće se pojavljuje u obliku enzootija, a povremeno u obliku… Read More

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

This field is required.

This field is required.