Buka vatrometa kod životinja izaziva šok i strah, do te mjere da im može otkazati srce. Zato su brojni gradovi u regionu otkazali vatromet i odlučili se drugačije proslaviti ulazak u Novu Godinu. Aktivisti za prava životinja već godinama upozoravaju na negativne posljedice koje vatromet nosi za životinje, ali i okoliš. Pomalo, iz godine u godinu, sve je veći broj gradova koji uviđaju da se u Novu godinu može uploviti na daleko mirniji i tiši način, ako već ne jeftiniji.
Snažan i neugodan zvuk vatrometa te eksplozije mogu kod životinja izazvati šok, a neki ljubimci od straha mogu i uginuti. Stres koji proživljavaju negativno utječe na zdravlje ljubimaca, ali i ljudi u starijoj dobi ili onih sa kroničnim bolestima.
U konačnici, vatromet stvara visoke razine štetnih plinova i zagađuje zrak, tlo i vodu, a tu je i pitanje finansijskog troška te mogućnosti uštede. Zato su se pojedini gradovi pridružili inicijativi i prihvatili da proslava može proći bez vatrometa.
Istraživanjima koja pokazuju štetnost ove prevaziđene i opasne tradicije
- Do 27% djece sa epilepsijom ima napade uzrokovane vatrometom i ostalim eksplozivnim pirotehničkim sredstvima (Autism Research Institute).
- Koncentracija zagađenosti vazduha poraste do 42% nakon ispaljivanja vatrometa (na osnovu ispitivanja sprovedena na 315 različitih lokacija – Environmental Protection Agency).
- Preko 45% pasa ulazi u stanje šoka koje se manifestuje najčešće sakrivanjem, bježanjem, odbijanjem hrane ili u najtežim slučajevima napadima.
- Za ljude koji su preživjeli bilo kakvu pucnjavu vatromet predstavlja velik izazov, a ne znak proslave. Nasumična, glasna eksplozija vatrometa može izazvati zastrašujuću reakciju u ljudi koji pate od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP)
- Buka takođe može uzrokovati zujanje u ušima (tinitus), čak i gluhoću kod male djece ili pogoršati živčano stanje.
- Osobe koje pate od anksioznosti, mala djeca i osobe s autizmom osobito su osjetljive na iznimno glasne zvukovne podražaje poput petardi. Mogu reagirati pojačanom anksioznošću, razvijanjem fobije, napadajem panike ili izbjegavanjem situacije i mjesta u kojoj su to doživjeli , te posljedično imati otežano svakodnevno funkcioniranje.
- Male bebe osjetljive su na ovakve vrste podražaja i pokazuju jasne reakcije neugode. Razlog tome je što im je živčani sustav tek u razvoju te ne mogu interpretirati i ne mogu se nositi s određenim senzornim podražajima, kao što je neočekivan zvuk.
Zabranom vatrometa i pirotehnike bismo pokazali kako brinemo za okoliš, za našu djecu, za životinje i sve ljude koji žele miran i siguran život.
Problemi kod životinja
Životinje bolje čuju i imaju jači osjećaj mirisa. Od straha psi se oblizuju, drhte, mačke se skamene ili bježe, kunići i zamorci odbijaju hranu, a papige žvaču perje i glasno krešte.
Zbog sve češće i glasnije pucnjave koja uzrokuje brojne probleme kućnim ljubimcima, njihovi vlasnici najradije bi da mogu preskočiti nadolazeće blagdane. U Bosni i Hercegovini se ne provode istraživanja o posljedicama, no u Italiji tijekom novogodišnjih praznika od srčanog udara umire čak pet tisuća životinja godišnje. Zbog toga su u većini gradova i opštinama eksplozivne naprave zabranjene.
Osim kućnih ljubimaca, stradavaju i životinje koje žive na ulicama i koje ne mogu pronaći neki sigurni kut u domu jer ga ni nemaju. Posebno se to odnosi i na ptice, osim glasnih zvukova, uznemiravaju ih i bljeskovi koji nastaju nakon aktiviranja pirotehničkih sredstava.
- U strahu psi će se oblizavati, dahtati, cjelokupno držanje tijela bit će im nisko, spuštaju uši i podvlače rep. I pas koji samo laje na pucnjavu osjeća se nelagodno.
- Mačke koje se boje mogu glasno mijaukati ili se nakostriješiti i frktati. Ako se radi o fobiji, pas ili mačka može se pomokriti, skameniti ili bježati te mogu biti opasni za sebe i druge.
- Kunići i zamorci još su osjetljiviji na glasne zvukove jer su oni po prirodi plašljivije životinje. Međutim, oni sakrivaju svoj strah zato što u prirodi mogu biti nečiji plijen pa je on manje očit nego kod pasa i mačaka. Kunić u strahu može udarati stražnjim nogama o pod, nervozno se kretati ili stajati potpuno nepomično, pokušavati pobjeći ili se sakriti, škrgutati zubima, pomokriti se ili pokakati.
- Zamorci se u strahu mogu nekontrolirano kretati i zalijetati u zidove ili biti nepomični ukočena tijela, a pri tome imati široko otvorene oči i ubrzano disanje (dahću). Pokušat će se sakriti, gurnuti glavu u kut i pokriti se sijenom. Opasno je kada kunići i zamorci ne žele jesti tih dana kada se puca.
- Papige su također prestrašene pucnjavom i bljeskovima svijetla od vatrometa. U strahu one će pokušati odletjeti od onoga čega se boje, mahat će krilima, žvakati perje i glasno kreštati. Miris gorućeg sumpora koji se osjeća kada pukne petarda šteti plućima papiga.
Kako ublažiti posljedice i strah?
Sve životinje mogu postati agresivne zbog straha i bitno je nikada ne kažnjavajte životinje koje se boje. Ljubimac koji se boji vatrometa mora ostati u kući tijekom svih noći kada očekujemo pucnjavu. Pse u šetnji treba obavezno držati na povocu kako ne bi podletjeli pod automobil ako bježe u strahu.
Kavez u kojem se nalazi papiga treba prekriti gustom tkaninom zato da budu u mraku. Treba navući guste zastore na prozore zato da ljubimac ne vidi bljeskove svjetla izvana ili čak staviti deke koje će djelomično ublažiti i buku. Uključite televizor ili radio kako biste djelomično prikrili zvukove koji dolaze izvana.
Glazba treba biti umirujuća za životinju, ali dovoljno glasna da barem djelomično prekrije zvukove pucnjave. Imajte ne umu da će životinje osjećati i miris petardi i raketa. Zato je najbolje imati sve zatvoreno.
U vrijeme pucnjave veoma je važno da se vlasnici ponašaju na uobičajen način. Najčešća greška vlasnika je da pokažu zabrinutost za svog ljubimca. Ako ljubimac vidi zabrinutog vlasnika, on misli da se vlasnik također brine zbog pucnjave te to smatra dodatnim razlogom za brigu. Vlasnik treba biti uz ljubimca, ponašati se uobičajeno, nagrađivati ga kada se ponaša smireno, a pružiti mu utjehu kada se boji. Ako životinja ima nekog četveronožnog prijatelja iste vrste koji se ne boji pucnjave, tada bi bilo dobro da taj prijatelj bude s njim/njom za vrijeme pucnjave.
Kod kućnih ljubimaca koji se fobično boje pucnjave potrebno je zatražiti pomoć doktora veterinarske medicine i zamoliti ga lijek protiv tjeskobe.
Primjeri razumijevanja i razmišljanja gradova u našem okruženju:
„Grad Rijeka odustaje od novogodišnjeg vatrometa koji je do sada bio uobičajen dio organiziranog dočeka. Vatromet ove godine neće biti u programu slavlja kojeg Grad organizira u središtu Rijeke“, istaknuli su iz gradskog ureda u objavi za medije. Kažu kako će dio novca namijenjenog za vatromet darovati udrugama koje skrbe o napuštenim ljubimcima.
„Grad Opatija ni ove godine, kao što nije niti prošle, neće organizirati vatromet za doček Nove godine u organizaciji Grada. Pozdravljamo inicijativu za zaštitu životinja te će se Odlukom gradonačelnika sredstva u iznosu od 5.000,00 kuna donirati Liburnijskom društvu za zaštitu životinja ‘Lunjo i Maza“, istaknuli su iz opatijske gradske uprave.
Iz Grada Rovinja početkom decembra najavili su izostanak klasičnog vatrometa koji će biti zamijenjen eko vatrometom, odnosno ekološki prihvatljivijim deset minutnim laser showom, a na isti model slavlja odlučili su se i u gradu Čazmi.
„Ta silna buka jako smeta životinjama i toga smo također svjesni, većina ljudi koji imaju kućne ljubimce znaju o čemu pričam. Iz raznih udruga za zaštitu okoliša upozoravaju kako bismo svi mi, a pogotovo javna tijela, trebali potražiti ekološki prihvatljiviju alternativu. Iz svega navedenog, ove smo godine odlučili slijediti primjer većine europskih gradova i isprobati nešto za nas novo, a to je laserski show“, rekao je medijima gradonačelnik Dinko Pirak.
„Za iduću godinu razmotrit ćemo alternative vatrometu, poput light showa i slično, a koje nemaju štetnih učinaka na okoliš te ne izazivaju buku koja šteti životinjama i ljudima. Na ovaj smo se korak odlučili osluškujući volju naših građana“, odgovorili su iz Grada Zaboka.
Prvi put nakon mnogo godina Prag nije dočekao 2021. godinu vatrometom, a zbog koronavirusa nije bilo ni alternativnih svjetlosnih performansi, čime su uštedjeli u proračunu oko dva milijuna čeških kruna. 2019. zabranjen je vatromet u središtu Amsterdama, a u Parizu se priređuje predstava s laserima i reflektorima, dok je na prijelazu iz 2019./2020. u Kini predstavljena velika atrakcija u kojoj su dronovi radili razne svjetlosne oblike na noćnom nebu.
Poslije ovog teksta, jedino nam preosta da će i Banjaluka krenuti humanim stopama kao prvi primjer grada sa sviješću o humanosti i ekologiji u RS i BiH, te tako pokazati da brine o sugrađanima, njihovoj djeci, životinjama koje žive na ulicama Banjaluke, kućnim ljubimcima i o zaštiti životne sredine.
*Podaci su preuzeti sa internet portala, Index, Jutarnji List, Prijatelji Životinja
