U ovom blogu imamo čast predstaviti intervju s jednim od najiskusnijih i najrenomiranijih veterinara u Banjaluci – Dejanom Vujanićem, DVM-om, specijalistom uže specijalnosti iz oblasti bolesti pasa i mačaka.
Dr Vujanić radi u jednoj od najpoznatijih veterinarskih ambulanti u gradu – BL Vet, koja je opremljena najmodernijom tehnologijom i ima stručni tim veterinara spremnih pomoći u svakom trenutku.
U ovom intervjuu, dr Vujanić će nam podijeliti svoja znanja i iskustva iz dugogodišnje prakse, te nam dati savjete o tome kako pružiti najbolju njegu našim najdražim ljubimcima. Sa svojim bogatim iskustvom i znanjem, dr Vujanić je jedan od najtraženijih veterinara u gradu, te smo izuzetno zahvalni što je odvojio vrijeme da razgovara s nama.
Šta Vas je inspirisalo da postanete veterinar?
U ranoj mladosti sam osjetio potrebu da pomažem životinjama. U periodima između dječijih igara obraćao sam pažnju na pse oko zgrade, hranio ih, pravio im skloništa i često pomišljao na njih. Mislim da se i danas sjećam detalja vezanih za sve njih pojedinačno. Mnogo godina kasnije, kad sam razmišljao o tome šta bih volio da radim u životu, odluka da postanem veterinar bila mi je sasvim prirodna i vjerovatno nije imala alternativu. Ljubav prema životinjama i sklonost ka prirodnim naukama bile su presudne.
Da li Vi imate kućne ljubimce?
Trenutno imam psa, ženku engleskog setera. Prije nje tu su uvijek bili psi, povremeno uz njih i mačka ili neki egzotični ljubimac.
Šta mislite da je najveća zabluda o veterinarima i njihovom radu?
Vjerovatno je najveća zabluda većine ljudi da je biti veterinar samo lijep i zanimljiv posao. Obično ljudi ne razmišljaju o tome da nama uglavnom dolaze bolesne i povrijeđene životinje. Povremeno im i pored velikog truda, ne uspjevamo pomoći. Raditi kao veterinar sa sobom svakodnevno nosi visoku dozu stresa i odgovornosti.
Šta mislite da je najnagrađujući dio vašeg posla?
Svakako je najveća satisfakcija vidjeti zdravu životinju koja nam se obraduje, posebno ako je prethodno imala ozbiljnih zdravstvenih problema. Iz njihove želje za životom, zahvalnosti i nesebičnog davanje ljudima, svi bismo trebali naučiti po nešto.
Koje su neke od najčešćih zdravstvenih problema koje vidite kod kućnih ljubimaca i kako ih dijagnostikujete i liječite?
Najčešća oboljenja kućnih ljubimaca su oboljenja organskih sistema, infekcije, traume. Teško je izdvojiti nešto, ali ako bi to radio vjerovatno bi na prvom mjestu bila oboljenja digestivnog trakta i kože. Svakom pacijentu potrebno je pružiti individualan pristup u dijagnostici i terapiji oboljenja.
Kako pristupate preventivnoj njezi kućnih ljubimaca i šta preporučujete vlasnicima ljubimaca da pomognu u održavanju zdravlja svojih ljubimaca?
Detaljan opšti klinički pregled, sa svim svojim segmentima, je nezaobilazan i prvi korak u dijagnostici. Na osnovu opšteg kliničkog pregleda donosi se odluka o drugim dijagnostičkim procedurama, kao što su hematološke i biohemijske analize krvi, ultrazvučna i rendgen dijagnostika, brojni specijalistički pregledi organskih sistema, različite laboratorijske pretrage itd.
Terapije obično podrazumjevaju aplikacije različitih lijekova, hirurške zahvate, intenzivnu njegu i rehabilitaciju. U poslednje vrijeme se, pored tradicionalnog pristupa liječenju, ogromna pažnja posvećuje analgeziji i dobrobiti životinja pri svim veterinarskim procedurama, što našem poslu svakako daje puni smisao.
Dobra preventiva podrazumjeva kvalitetnu ishranu životinje, održavanje dobre tjelesne kondicije, dovoljno fizičke aktivnosti i ugodan ambijent za život ljubimca u kom oni slobodno ispoljavaju svoje životne potrebe. Pored toga, životinje je potrebno godišnje voditi na vakcinacije protiv zaraznih bolesti i bjesnila i sezonske tretmane protiv unutrašnjih i spoljašnjih parazita. Generalno bi bila preporuka da se svim starijim ljubimcima bar jednom godišnje uradi i detaljniji sistematski pregled.
Kako se nosite sa teškim klijentima ili pacijentima?
Rad sa teškim klijentima u veterinarskoj medicini, posebno maloj veterinarskoj praksi, detaljno je obrađen u stručnoj literaturi iz oblasti klijenting menadžmenta. Edukacije iz ove oblasti, čitanje, rad na sebi, iskustvo u poslu, stručno usavršavanje i sigurnost u ono što radite i govorite su po meni recept za uspješno rješavanje zahtjeva teških klijenata.
Koje osobine mislite da su najvažnije za veterinara da ima?
Ljubav prema životinjama, ljubav prema medicinskim naukama, želja za stalnim učenjem i napredovanjem, požrtvovanost, odlučnost u radu, dobra organizacija i predanost svom pozivu.
Kakav savjet biste dali nekome ko želi da se bavi veterinarskom medicinom?
Da provede bar mjesec dana kao gost u oblasti veterine koja mu se čini zanimljiva. Da razgovara sa veterinarom. Da ne sluša savjete ljudi koji nisu iz tog svijeta. Ako to ima u sebi, neće imati dilemu oko toga šta treba da radi.
Kako vidite razvoj veterinarske medicine u narednih 10 godina?
Veterinarska medicina kod nas, u oblasti male prakse, doživjela je ogroman iskorak i približavanje zapadnim standardima u proteklih 10 godina. Za narednih 10 godina moja želja bi bila da se takav razvoj nastavi, da se sve više veterinara profiliše u pojedine specijalističke oblasti, da naše ambulante polako izrastu u klinike koje su spremne da kvalitetno odgovore na sve izazove savremene veterinarske medicine.
