Odgovore na pitanja zainteresovanih kandidata i stranki možete naći u nastavku teksta.
U nastavku možete pročitati odgovor koje smo dobili od Narodne partije Srpske (NPS), gradski odbor u Banjaluci.
Poštovani,
Nadam se da ćete istrajati u Vašoj borbi i da ću na neki način moći doprinijeti istoj.
Grad Banja Luka ima problem sa napuštenim životinjama unazad dugi niz godina. Ekonomski problem možemo posmatrati iz konteksta volontera i udruženja koji sami finansiraju veliki broj veterinarskih obrada, udomljenja i generalno osnovnih potreba. Bezbjednosni ima oscilacija, ali većinom se koristi u svrhu manipulacije javnosti i kreiranja masovne panike i straha o psima lutalicama. Socijalni problem je slika i prilika društva, društvene svijesti i empatije, odnosno nedostatka empatije, ka slabijima od sebe. Zdravstveni problem je vezan isključivo za napuštene životinje, kojima se šansa za preživljavanjem drastično smanjuje kada „završe“ na ulici.
Strategija
Usmjeriti sredstva Grada ka pravom udruženju, koje bi imalo svoje veterinare i prostorije za adekvatnije i pristupačnije liječenje. Interes nadležnih organa u ovoj oblasti gotovo da ne postoji, gradi se novi park za pse, ali s obzirom na količinu zelenih površina, može ih biti puno više. Registar ljubimaca i vlasnika treba postojati odavno, kao i kazne za nečipovanje ljubimaca, neadekvatne uslove, kao i zapuštenost i pothranjenost. Kazne trebaju ići preko inspekcije, kroz opomenu u slučaju nečipovanja kroz određeni vremenski rok, uz evidenciju. Time bi se i budžet uvećao, što bi se direktno moglo usmjeriti na udruženja. Što se tiče Azila, neuslovnost je direktno vidljiva. Vremenski rok koliko je potrebno da se podnese inicijativa, raspiše konkurs, odobre sredstva i počnu radovi (godinu dana).
Svijest i obrazovanje
Radionice u zajednici i u obrazovnim ustanovama: Organizovati radionice, seminare, edukacije koje bi bile podržane od strane Grada, o odgovornom vlasništvu nad ljubimcima, naglašavajući važnost sterilizacije i kastracije i dugoročne obaveze kakvu nosi briga o ljubimcima. Od malih nogu se briga uči, pa tako uvesti nekoliko školskih sati unutar nekog časa, npr razredne nastave, gdje bi volonteri zajedno sa veterinarima prikazali šta se desi sa životinjama na ulici, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i kulture!
Kampanje na društvenim mrežama (jedan od kanala Grad Banja Luka)
Koristiti platforme za širenje svijesti o posljedicama napuštanja ljubimca, i promociju usvajanja, te angažovati stručnu osobu za par savjeta i vodič kako oglasiti i napisati post udomljavanja, tražnje, apela… jer negativni postovi, negativne emocije, postovi mržnje, komentari mržnje rijetko kad imaju pozitivan ishod!
Događaji koji podstiču udomljavanje napuštenih životinja
Partnerstvo s lokalnim azilima(što je već i realizovano), ali pored toga organizovati i redovne događaje za оdgovorno udomljavanje u parkovima ili zajedničkim centrima.
Programi sterilizacije i kastracije, ujedno sa kreiranjem evidencije o vlasniku/ hranitelju, i uvođenjem u bazu podataka. Postaviti i mobilne jedinice kako bi se došlo do nerazvijenih naselja.
Uključenost zajednice!
Programi za volontere
Uključiti članove zajednice za volontiranje u azilima, šetnje pasa/mačaka i donacija.
Podstaći građane da prijave napuštene ljubimce, NEODGOVORNE vlasnike, nasilje, i promovisati kulturu odgovornosti.
Oštrije kazne za napuštanje ljubimaca
Zagovarati zakonske regulative koji propisuju kazne za one koji napuste životinje, ne vode brigu, zapuštaju, uz prijavu i proceduru, i uz obrazovni pristup.
Raditi s LOKALNIM vlastima na implementaciji politika koje zahtijevaju sterilizaciju/kastraciju, osim ako je uzgoj registrovan.
Sponzorstva korporacija
Formirati partnerstva s lokalnim preduzećima za sponzorisanje događaja ili obezbjeđivanje resursa, zauzvrat obezbijediti besplatnu promociju.
Prikupljati podatke o procentima napuštanja životinja kako bi se identifikovala kritična područja izbacivanja životinja.
S poštovanjem,
ČLAN GRADSKOG ODBORA NPS BANJA LUKA I KANDIDAT ZA ODBORNIKA
Bojana Grandić
U nastavku možete pročitati odgovor koje smo dobili od Milenka Rosića, kandidata za odbornika u Skupštini Banja Luka.
1. Da li smatrate da Banja Luka ima problem sa napuštenim/bezdomnim životinjama kao što su psi i mačke, i da li isti prepoznajete kao ekonomski, bezbjednosni, zdravstveni ili socijalni problem? Ukoliko je vaš odgovor potvrdan, interesuje nas da li imate strategiju za uređivanje ove oblasti u narednom četvorogodišnjem periodu, ukoliko budete vršilac lokalne vlasti.
- Banja Luka se suočava sa ozbiljnim problemom napuštenih kućnih ljubimaca, posebno pasa lutalica. To je prvenstveno bezbjednosni problem, jer svake godine bilježimo sve više napada pasa na građane. Građani su zabrinuti i uplašeni zbog pasa lutalica, dok mačke izazivaju manju zabrinutost. Ovaj problem ne samo da ugrožava bezbjednost, već predstavlja i zdravstveni rizik, a utiče i na izgled grada. U narednom periodu neophodno je posvetiti veću pažnju rješavanju ovog pitanja.
2. Obzirom da postoji podatak da je još 2020. godine u Banjaluci bilo 30 000 registrovanih vlasnika pasa i preko 10 000 registrovanih vlasnika mačaka, da li smatrate da se nadležni organi dovoljno bave interesima ovih građana? Da li je dovoljno parkova za pse dostupno na teritoriji grada obzirom da se po broju životinja u odnosu na broj stanovnika može izvući zaključak da oko 50% porodica ima kućnog ljubimca?
&
3. Da li smatrate da Grad treba napraviti registar vlasnika ljubimaca i strožije kažnjavati vlasnike koji nisu čipovali životinje? Da li imate plan na koji način pristupiti neodgovornim vlasnicima, pogotovo u ruralnim dijelovima grada, koji ne sterilišu životinje i legla izbacuju na ulice?
- Problem napuštenih životinja treba riješiti kroz detaljno osmišljen program, jer se radi o pitanju koje je dijelom povezano i s kulturom življenja. Azili ne bi smjeli postati sabirni centri za napuštene životinje. Moramo uspostaviti jasne norme i propise, poput obaveznog čipovanja ljubimaca, kako bismo mogli pratiti porijeklo svake životinje. Grad treba uvesti stroge kazne za vlasnike koji ostavljaju svoje pse ili legla štenaca na ulici. Jedna od mjera koju grad može preduzeti jeste finansiranje sterilizacije i čipovanja kućnih ljubimaca, kako bi se potom mogli primijeniti stroži sankcioni mehanizmi. Što se tiče prostora za pse, grad trenutno nema dovoljno parkova; imali smo jedan, ali je uništen. Ovaj grad zahtijeva najmanje jedan park na svakih 5.000 kućnih ljubimaca.
4. Gradski azil je nedavno napravio reorganizaciju vođenja i otvorio vrata za posjetioce svaki dan. Reakcija građana na promjene je odlična, ali je takođe omogućila građanima da se iz prve ruke upoznaju sa stanjem objekta azila i postalo je očito da je hitna reakcija nadležnih neophodna. Udruženja već nekoliko godina skreću pažnju na neuslovnost azila. Koji je vremenski rok u kom vi planirate da riješite ovaj problem, odnosno započnete neophodne građevinske radove u azilu?
- Što se tiče azila, od samog početka izgradnje sam bio u kontaktu s više udruženja građana. Cilj je bio razviti radnu grupu koja će raditi u interesu građana i životinja, slično kako je već postojao jedan centar. Na zahtjev volontera, inicirao sam razdvajanje veterinarske službe od higijeničarske. Higijeničarska služba treba biti pod nadležnosti grada i zaposliti dvoje radnika koji će brinuti o azilu, dok bi veterinarska služba dobijala naknadu za obavljeni posao. Ovaj problem se može jednostavno riješiti čim grad iskaže volju. Kao odbornik u Skupštini grada, zajedno s kolegama iz Veterinarske komore Republike Srpske, borio sam se skoro dvije godine da se uvedu dani otvorenih vrata. Isprva je azil bio otvoren samo jedan sat sedmično – subotom – dok je ostalo vrijeme bio zaključan. Sada, nakon razdvajanja službi, azil je otvoren svakodnevno u periodu od 11 do 16 časova, kada građani mogu doći, izabrati ljubimca i udomiti ga.
5. Da li biste, i na koji način, uključili civilni sektor (udruženja građana i fondacije), volontere i širu javnost u rješavanje problema napuštenih životinja?
- Civilni sektor mora biti obavezno uključen u rješavanje problema napuštenih životinja, jer ovo nije samo problem lokalne zajednice, već i šire društvene zajednice. Volonteri, udruženja građana i fondacije trebaju aktivno učestvovati u sistemskom rješavanju ovog pitanja.
6. Kakav je vaš stav prema usvajanju strožih kaznenih odredbi za napuštanje životinja i neodgovorno vlasništvo na lokalnom nivou?
- Smatram da je strogo kažnjavanje neodgovornih vlasnika neophodno. Ukoliko dobijem novi mandat, jedan od mojih prvih koraka biće prijedlog rigoroznih kaznenih mjera za vlasnike koji napuštaju kućne ljubimce, ne vode računa o njima i zanemaruju njihovu dobrobit.
7. Da li smatrate da je važno uvođenje, odnosno unapređenje programa edukacije u lokalnim institucijama i školama o odgovornom vlasništvu i brizi o životinjama? Ukoliko je vaš odgovor potvrdan, molimo vas da nam pojasnite na koji način biste to sproveli.
- Ako imamo toliki broj kućnih ljubimaca, to svakako postaje dio naše kulture življenja i trebalo bi biti uključeno u obrazovanje. Smatram da bi svi koji žele imati kućnog ljubimca trebali proći kroz neku vrstu edukacije. Da li bi to trebalo organizovati kroz škole, putem volontera ili na neki treći način, nisam siguran, ali vjerujem da je edukacija ključna.
8. Na kraju, da li ste uvrstili u vaš predizborni program oblast kontrole populacije napuštenih životinja (pasa i mačaka)? Ukoliko jeste, molimo vas da nam isti proslijedite na ovaj email.
- Mislim da sam kroz prethodnih sedam odgovora već odgovorio na ovo pitanje.
Napušteni ljubimci: izazov i odgovornost za grad i građane
Banja Luka se, kao i mnogi drugi gradovi u regionu, suočava s problemom koji na prvi pogled može izgledati manje važan, ali u stvarnosti nosi ozbiljne posljedice. Problem napuštenih kućnih ljubimaca, posebno pasa lutalica, postaje sve izraženiji, a njegove implikacije su višestruke – od bezbjednosnih do zdravstvenih, pa sve do pitanja kako se kao zajednica odnosimo prema životinjama i javnim prostorima.
Opasnost na ulicama – pitanje sigurnosti građana
Prvi i najočigledniji aspekt ovog problema jeste opasnost koju napušteni psi predstavljaju za stanovništvo. Svake godine bilježe se napadi lutalica na građane, a žrtve su često djeca i stariji, koji su najranjiviji u ovakvim situacijama. Uprkos naporima da se problem suzbije, građani su sve zabrinutiji. Psi lutalice predstavljaju ne samo fizičku prijetnju, već i stvaraju osjećaj nesigurnosti na ulicama. Bez adekvatnog rješenja, ovaj problem može samo eskalirati, dodatno pogoršavajući sliku grada.
Ne možemo zanemariti ni zdravstvene rizike koje napušteni psi donose. Nedostatak veterinarske kontrole nad tim životinjama znači da su potencijalni nosioci zaraznih bolesti, koje mogu ugroziti i druge životinje, ali i ljude. Ovaj problem daleko nadilazi svakodnevne izazove i predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem koji zahtijeva hitnu pažnju.
Potrebna je strategija: sistemski pristup rješavanju problema
Jedno od ključnih pitanja kada govorimo o napuštenim kućnim ljubimcima jeste potreba za strateškim i sistemskim pristupom. Problem napuštenih pasa nije samo stvar trenutnog nemara, već i refleksija šire kulture i odgovornosti unutar društva. Azili, koji bi trebali biti privremeni domovi za ove životinje, često se pretvaraju u prenapučene ustanove bez adekvatne brige. Takav pristup ne doprinosi rješavanju problema, već ga samo odlaže.
Uvođenje obaveznih mjera poput čipovanja pasa moglo bi biti prvi korak ka rješavanju ovog problema. Na taj način, vlasnici bi bili odgovorni za svoje ljubimce i njihovo porijeklo bi se moglo pratiti. Grad bi također mogao subvencionirati sterilizaciju i čipovanje pasa, čime bi se smanjio broj neželjenih legla i posljedično broj napuštenih životinja.
Međutim, ključni faktor u rješavanju ovog problema jeste odgovornost. Grad mora uvesti strože kazne za one koji napuštaju svoje ljubimce. Bez ovakvih mjera, svaki napor biće uzaludan. Napuštanje životinja na ulici ne smije biti opcija, a neodgovorni vlasnici moraju snositi posljedice za svoje postupke. Samo tako možemo osigurati da problem lutalica bude sveden na najmanju moguću mjeru.
Nedostatak prostora za kućne ljubimce – potreba za parkovima
Pored regulativa, neophodno je da gradovi poput Banja Luke obezbijede adekvatne prostore za kućne ljubimce. Trenutno, grad nema dovoljno parkova koji su prilagođeni potrebama ljubimaca i njihovih vlasnika. Situacija je još gora kada uzmemo u obzir da su neki parkovi koji su ranije postojali – uništeni. Grad koji broji hiljade kućnih ljubimaca ne može zanemariti ovu potrebu. Minimalni standard bi trebao biti jedan park za svakih 5.000 ljubimaca, što bi omogućilo vlasnicima da na odgovarajući način brinu o potrebama svojih pasa.
Takvi parkovi ne samo da doprinose boljem kvalitetu života za ljubimce, već i smanjuju rizik od toga da životinje budu napuštene. Kada vlasnici nemaju gdje da izvedu svoje ljubimce, veća je vjerovatnoća da će se odlučiti na neodgovorne poteze, poput napuštanja životinja. Grad mora prepoznati ovu potrebu i uložiti u infrastrukturu koja će omogućiti zdravije i odgovornije zajedničko življenje.
Azili – udruženja i volonteri na prvoj liniji
Važnu ulogu u rješavanju problema napuštenih životinja igraju azili i udruženja građana. Tokom proteklih godina, Banja Luka je vidjela napore mnogih volontera i aktivista koji su se trudili da poboljšaju uslove u azilima i da omoguće bolju brigu o životinjama. Zahvaljujući njihovoj borbi, uspjelo se postići da azili budu otvoreni svakodnevno, dajući građanima priliku da udome napuštene životinje. Međutim, to je samo početak.
Da bi azili postali efikasniji, neophodno je razdvojiti veterinarske i higijeničarske službe, kao što je već predloženo. Higijeničari, zaposleni od strane grada, trebali bi biti odgovorni za održavanje azila, dok bi veterinarske službe radile na očuvanju zdravlja životinja. Ovako bi se sistem učinio efikasnijim, a odgovornost jasno podijelila između različitih aktera.
Odgovornost vlasnika – ključ za budućnost
Na kraju, pitanje odgovornosti vlasnika postavlja se kao centralno u ovoj diskusiji. Svako ko se odluči na to da ima kućnog ljubimca mora biti svjestan obaveza koje to nosi. Život sa kućnim ljubimcem nije samo povlastica, već i odgovornost prema životinji, zajednici i javnim prostorima. Edukacija vlasnika, bilo kroz formalne ili neformalne kanale, mogla bi biti ključni alat u smanjenju broja napuštenih životinja.
Kaznene mjere za neodgovorne vlasnike trebale bi biti stroge i dosljedne. Svaki vlasnik koji odluči da napusti svog ljubimca mora snositi ozbiljne posljedice. Bez ovakvih mjera, napori civilnog sektora i azila bit će nedovoljni da se izborimo sa ovim problemom. Ako grad zaista želi da riješi ovaj problem, neophodno je da postavi jasna pravila i preuzme odgovornost za njihovu primjenu.
Zajedničko djelovanje – put ka rješenju
Na kraju, rješavanje problema napuštenih ljubimaca ne može biti zadatak samo jedne strane. Ovo je pitanje koje zahtijeva zajednički napor lokalne zajednice, civilnog sektora, volontera i svih građana. Samo uz aktivno učešće svih aktera možemo postići trajna rješenja. Volonteri, udruženja i građani, zajedno sa lokalnim vlastima, moraju raditi na izgradnji sistema koji će omogućiti odgovornije postupanje prema životinjama i smanjiti broj napuštenih pasa na ulicama.
Samo tako ćemo stvoriti grad u kojem su životinje sigurne, građani zaštićeni, a javni prostori čisti i prijatni za sve. U suprotnom, problem će nastaviti da raste, a posljedice ćemo svi osjetiti.
U nastavku možete pročitati odgovore koje smo dobili od Hrvatske seljačke stranke (HSS), gradski odbor u Banjaluci.
1. Da li smatrate da Grad Banja Luka ima problem sa napuštenim/bezdomnim životinjama kao što su psi i mačke, i da li isti prepoznajete kao ekonomski, bezbjednosni, zdravstveni ili socijalni problem? Ukoliko je vaš odgovor potvrdan, interesuje nas da li imate strategiju za uređivanje ove oblasti u narednom četvorogodišnjem periodu, ukoliko budete vršilac lokalne vlasti.
- Banjaluka ima dosta dobro riješeno pitanje napuštenih životinja. Azil koji je u sklopu Centra za ravoj sela, na Manjači, dosta dobro rješava ovu problematiku. Ovo su pitanja koja su dosta dobro riješena i eventualno je potrebno učiniti neke kozmetičke korekcije.
2. Obzirom da postoji podatak da je još 2020. godine u Banjaluci bilo 30 000 registrovanih vlasnika pasa i preko 10 000 registrovanih vlasnika mačaka, da li smatrate da se nadležni organi dovoljno bave interesima ovih građana? Da li je dovoljno parkova za pse dostupno na teritoriji grada obzirom da se po broju životinja u odnosu na broj stanovnika može izvući zaključak da oko 50% porodica ima kućnog ljubimca?
- Pitanje držanja ljubimaca je trenutno stvar mode/trenda. Ovde se povlači pitanje odgovornosti vlasnika ljubimaca kao i njihove edukacije kad je u pitanju držanje istih. Parkova za ljubimce svakako nije na odmet ali da se koriste za izigravanje ljubimaca. Zelene površine oko zgrada su postale toaleti za ljubimce a nerijetko vlasnici samo ostave izmet koji njihovi ljubimci naprave.
3. Da li smatrate da Grad treba napraviti registar vlasnika ljubimaca i strožije kažnjavati vlasnike koji nisu čipovali životinje? Da li imate plan na koji način pristupiti neodgovornim vlasnicima, pogotovo u ruralnim dijelovima grada, koji ne sterilišu životinje i legla izbacuju na ulice?
- Registar vlasnika i njihovih ljubimaca je krucijalan za regulisanje napuštenih ljubimaca. Ovim pitanjem trenutno se bavi gradska inspekcija, a pitanje neodgovornih vlasnika mora se regulisati zakonski i da se odnosi jednako za sviju a na da se na terenu paušalono donose odluke prema nahođenju inspekcijskih organa. Kad je sterilizacija životinja u pitanju treba razmisliti i o pravima tih ljubimaca da li sterilizacijom uništavamo i dio njihovog bića. Pitanje sterilizacije je pitanje za koje je potrebno provesti stručnu ekspertizu.
4. Gradski azil je nedavno napravio reorganizaciju vođenja i otvorio vrata za posjetioce svaki dan. Reakcija građana na promjene je odlična, ali je takođe omogućila građanima da se iz prve ruke upoznaju sa stanjem objekta azila i postalo je očito da je hitna reakcija nadležnih neophodna. Udruženja već nekoliko godina skreću pažnju na neuslovnost azila. Koji je vremenski rok u kom vi planirate da riješite ovaj problem, odnosno započnete neophodne građevinske radove u azilu?
- Pitanje uslovnosti samog azila je pitanje za gradsku skupštinu i budžetiranje. Da bi se ovakva pitanja rješavala potrebno je napraviti studiju izvodljivosti pa tek onda ulaziti u neophodne građevinske radove. Vama je dobro poznato da svaki građevinski zahvat mora imati određenu papirologiju i rješene dozvole za njihovo izvošđenje.
5. Da li biste, i na koji način, uključili civilni sektor (udruženja građana i fondacije), volontere i širu javnost u rješavanje problema napuštenih životinja?
- Na teritoriji grada Banjaluka imate veći broj udruženja koja se bave pitanjem napuštenih ljubimaca i oni sa svojim prijedlozima preko nadležnih institucija i preko gradskih odbornika moraju da utiču na rješavanje ovih problema.
6. Kakav je vaš stav prema usvajanju strožih kaznenih odredbi za napuštanje životinja i neodgovorno vlasništvo na lokalnom nivou?
- Naš stav je da se prvo moraju posložiti kockice kad je sama uprava u pitanju tj. da se riješe sva eventualna pitanja na relaciji grad-azil, da se obezbijedi od strane vlasti odgovarajući zakon i njegova provedba i da se da određeni rok kako bi se vlasnici uskladili sa regulativom, pa tek onda da ide da se ide na sankcionisanje samih vlasnika koji ne poštuju regulative.
7. Da li smatrate da je važno uvođenje, odnosno unapređenje programa edukacije u lokalnim institucijama i školama o odgovornom vlasništvu i brizi o životinjama? Ukoliko je vaš odgovor potvrdan, molimo vas da nam pojasnite na koji način biste to sproveli.
- Ne, nije potrebno. Djeca nisu ta koja stvaraju probleme. To su odrasli.
8. Na kraju, da li ste uvrstili u vaš predizborni program oblast kontrole populacije napuštenih životinja (pasa i mačaka)? Ukoliko jeste, molimo vas da nam isti proslijedite na ovaj email.
- Ne, nismo se bavili ovim pitanjem napuštenih ljubimaca. Mnogo je pitanja koja se bave egzistencijom ljudi što ne znači da se ovo pitanje treba zapustiti. Time bi trebalo da se bave organizacije poput vaših i da sa stručnom ekpertizom dođete pred gradske vlasti kako bi došli do optimalnih rješenja.
U nastavku možete pročitati odgovor koje smo dobili od Nezavisnog pokreta „Svojim putem“, gradski odbor u Banjaluci.
1. Da li smatrate da Grad Banja Luka ima problem sa napuštenim/bezdomnim životinjama kao što su psi i mačke, i da li isti prepoznajete kao ekonomski, bezbjednosni, zdravstveni ili socijalni problem? Ukoliko je vaš odgovor potvrdan, interesuje nas da li imate strategiju za uređivanje ove oblasti u narednom četvorogodišnjem periodu, ukoliko budete vršilac lokalne vlasti.
- Problem sa napuštenim životinjama zaista predstavlja bezbjedonosni, zdravstveni, ali kao što navodite i ekonomski i socijalni problem. Strategiju za uređivanje ove oblasti nemamo de facto pripremljenu za naredne četiri godine, međutim ni u kojem slučaju ne zanemarujemo iznesenu problematiku, jer je rješavanje iste značajno za popravljanje slike grada u svim navedenim aspektima.
2. Obzirom da postoji podatak da je još 2020. godine u Banjaluci bilo 30 000 registrovanih vlasnika pasa i preko 10 000 registrovanih vlasnika mačaka, da li smatrate da se nadležni organi dovoljno bave interesima ovih građana? Da li je dovoljno parkova za pse dostupno na teritoriji grada obzirom da se po broju životinja u odnosu na broj stanovnika može izvući zaključak da oko 50% porodica ima kućnog ljubimca?
- Nadležni organi se u dosadašnjem radu nisu dovoljno bavili interesima građana-vlasnika životinja. Parkovi za pse su tema koja zaslužuje da se razgovara o njoj na nivou lokalne vlasti, posebno iz razloga što postojeća infrastruktura nije dovoljna da zadovolji potrebe građana-vlasnika pasa.
3. Da li smatrate da Grad treba napraviti registar vlasnika ljubimaca i strožije kažnjavati vlasnike koji nisu čipovali životinje? Da li imate plan na koji način pristupiti neodgovornim vlasnicima, pogotovo u ruralnim dijelovima grada, koji ne sterilišu životinje i legla izbacuju na ulice?
- Državna baza već postoji. Ovo područje je regulisano Pravilnikom o identifikaciji i vođenju evidencije pasa, mačaka i pitomih vretica u BiH (Službeni glasnik BiH, broj 96/16), dok je zbrinjavanje i postupanje sa životinjama u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, a što je riješeno različitim podazkonskim aktima.
4. Gradski azil je nedavno napravio reorganizaciju vođenja i otvorio vrata za posjetioce svaki dan. Reakcija građana na promjene je odlična, ali je takođe omogućila građanima da se iz prve ruke upoznaju sa stanjem objekta azila i postalo je očito da je hitna reakcija nadležnih neophodna. Udruženja već nekoliko godina skreću pažnju na neuslovnost azila. Koji je vremenski rok u kom vi planirate da riješite ovaj problem, odnosno započnete neophodne građevinske radove u azilu?
- Problemu neuslovnosti azila i pitanje izvođenja građevinskih radova i poboljšavanja uslova u azilu jesu pitanja koja bismo na dnevni red iznijeli već tokom prve godine mandata, a sve imajući u vidu da je to pitanje koje zahtijeva što bržu reakciju nadležnih.
5. Da li biste, i na koji način, uključili civilni sektor (udruženja građana i fondacije), volontere i širu javnost u rješavanje problema napuštenih životinja?
- Uključivanje civilnog sektora (udruženja građana i fondacija) svakako je jedan o najefikasnijih načina za rješavanje problema napuštenih životinja.
6. Kakav je vaš stav prema usvajanju strožih kaznenih odredbi za napuštanje životinja i neodgovorno vlasništvo na lokalnom nivou?
- –
7. Da li smatrate da je važno uvođenje, odnosno unapređenje programa edukacije u lokalnim institucijama i školama o odgovornom vlasništvu i brizi o životinjama? Ukoliko je vaš odgovor potvrdan, molimo vas da nam pojasnite na koji način biste to sproveli.
- Unaprijeđenje programa edukacije u lokalnim institucijama i školama, a u vezi sa brigom o životnjama jedan je od načina i pristupa rješavanju problema napuštenih životinja, brizi o napuštenim životinjama i unaprijeđenja kompletnog problema zbrinjavanja napuštenih životinja i prevencije nastanka navedenog problema.
8. Na kraju, da li ste uvrstili u vaš predizborni program oblast kontrole populacije napuštenih životinja (pasa i mačaka)? Ukoliko jeste, molimo vas da nam isti proslijedite na ovaj email.
- U našem predizbornom programu nije uvrštena oblast kontrole populacije napuštenih životinja, međutim u našim strukturama veliki je broj članova koji na svojim ličnim agendama i političkim planovima imaju dato pitanje.
Uprkos činjenici da smo kontaktirali sve kandidate na lokalnim izborima u Banjaluci 2024., ovo su jedini odgovori koje smo dobili u trenutku objavljivanja ovog bloga. Sve odgovore koje naknadno primimo ćemo ubaciti u ovaj blog.